Denta Beauté - sve kase | 1190 Beč, Billrothstraße 12 | Telefon:+43 1 369 66 25

Karijes

Konzervativna stomatologija se prvenstveno bavi saniranjem oštećenih tvrdnih zubnih tkiva (karijes), dakle kako nastaje, kako ga izbjeći te kako ga sanirati. Većina ljudi vjeruje da imaju loše zube. Zanimljiva je činjenica, da svi ljudi imaju takozvane loše zube u bočnim dijelovima. Ako bi zaista loši zubi postojali, onda bi svi bili loši uključujući i prednje zube mandibule odnosno donje vilice. Uzrok karijesa je zubni plak. Zubni plak se razvija nakon 24 sata od komponenti hrane, pljuvačke i bakterija, odnosno proizvoda njihovog metabolizma. Na taj način dolazi do stvaranje karijesa i /ili parodontitisa. Bakterije u plaku intenzivno koriste šećere koji se unose hranom i pićem, a proizvodima svojeg metabolizma uzrokuju oštećenje zuba i parodontnih tkiva. Za oštećenje zuba su odgovorne kiseline koje demineraliziraju tvrda zubna tkiva i dovode do karijesa.

Na samom početku nastanka karijesa, ljudi ne osjećaju bol, jer zubna gleđ ne posjeduje živac. Tek u stadijumu kada se karijes proširi na zubnu kost (Dentin) neki pacijenti osjete lagane bolove. Dalje kada se karijes proširi na živac (pulpu), e tada već svi osjete oštru

  • zubnu bol
  • bol na perkusiju

Karijes počinje na samoj površini zuba i izgleda kao bijela tačka (white spots). U ovom stadijumu nije potrebno bušiti zub, budući da se demineralizovana gleđ ponovo može remineralizirati ako se plak od gleđi otkloni. Ako je pak karijes dospio do dentina, ali nije aktivan na osnovu promjene oralne higijene, onda je prepoznatljiv kao crna tačka na zubu. Pod povoljnim uvjetima lezija može postati neaktivna pa čak i regradirati, ako bakterije ne dobijaju dovoljno nutijenta kao npr.ugljični hidrati, koji djeluju na metabolizam bakterije i dovode do stvaranja kiselina.
Da bi karijes nastao potrebni su:

  • bakterije
  • plak
  • vrijeme

Karijes u početnoj fazi, dakle na površini zubne cakline se također naziva inicijalni karijes. Može se terapirati sa pečaćenjem zuba. Tretman klasične lezije je zubno punjenje (plomba).

Koje punjenje je najbolje?

Mnogi današnji dentalni ispuni mogu držati i nekoliko desetljeća. Zašto dolazi do marginalne pukotine između zuba i punjenja i kod dobre oralne higijene? Baš kao i sve ostalo danas, i ovi materijali podliježu „testu vremena“ i nakon nekoliko godina i desetljeća dolazi do stvaranja male pukotine između zdravog zubnog tkiva i ispuna što rezultira nastanak karijesa – osim ako se punjenja redovno ne mijenjaju. Ali nažalost, pacijenti ne dolaze kad dođe do male pukotine, jer u tom stanju zub ne boli, već tek tad kad dobiju bolove ili pak se jedan dio plombe odlomi. Često već tada je potreban tretman zubnog korijena. Dakle da bi izbjegli sve to, potrebni su redovni stomatološki pregledi. Koje je zapravo najbolje punjenje? To ovisi o mnogo faktora, počevši od klasifikacije različitih materijala. Ova podjela služi boljem razumijevanju i sam sam je odabrao. Dakle mi dijelimo zubne materijale u 2 velike grupe, direktni i indirektni zubni materijali.
Pod nazivom direktni materijali se podrazumjevaju svi oni koje zubar direktno na zubnoj stolici pravi. Toj skupini pripadaju amalgam, komposit, kompomer, cement, glasionomercement i mnoga druga provizorna punjenja. Kod indirektnih zubnih materijala je potreban zubni otisak, tako da zubni tehničar na osnovu otiska pravi punjenje od određenih materijala ( npr. keramika, zlato ili titan). Koje su prednosti i mane određenih materijala?

Direktni ispuni

Krenimo odmah s direktnim materijalima. Prva prednost direktnih materijala u odnosu na indirektne materijale, je niža cijena. Tako, ako nemate dovoljno novca na raspolaganju, dobro urađeno amalgamsko punjenje može mnogo godina dobro služiti. I kod osoba u dobnoj starosti od 80 godina tendencija će biti za ovaj tip punjenja, pod uslovom da ima dovoljno zubne supstance, a ušteđeni novac je bolje iskoristiti za odmor s unucima. Ali ako je ostalo vrlo malo od zuba odnosno ako su preostali zidovi jako tanki postoji opasnost od frakture, tako da u tim slučajevima uprkos dobnoj starosti su preporučljivi keramički inleji. Još jedna prednost plastičnih materijala je neposredno liječenje zuba. Istina je da se amalgamska punjenja sljedeći dan trebaju polirati, ali je lezija zuba isti dan sanirana.
Krenimo sa direktnim materijalima u detalje.

Amalgam
Nijedan drugi materijal nije toliko kontraverzno diskutovan kao amalgam. Činjenica je da je izloženost žive npr.od zagađenja okeana, kontinuirano u porastu, ali to ne utiče na životni vijek ljudi, koji je također u porastu. Činjenica je također, da je najveća izloženost žive prilikom stavljanja i vađenja amalgam punjenja, ali ipak stomatolozi i njihovi radnici ne pate od trovanja živom. Činjenica je nadalje da u velikim naučnim studijama nije dokazana direktna toksičnost amalgama na organizam. Također je činjenica da među plastičnim materijalima, amalgam najduže traje. Činjenica je da se živa iz amalgamskih ispuna postepeno oslobađa nakon postavljanja ispuna, ali i da amalgam ispuni nisu estetski zadovoljavajući. To su sve činjenice koji kako protivnici tako i pripadnici ne mogu poreći.
Prije nego što objektivno sagledamo situaciju kada ustvari amalgamsko punjenje ima smisla, idemo malo dublje u ovu tematiku i razmislimo zašto ustvari postoje tako dva ekstremna gledišta na ovu temu.
Mnogo ljudi se u današnje vrijeme osjećaju loše, simptomi kao letargija, umor, sindrom iritabilnog crijeva, vrtoglavica, malaksalost i hronična bol postaju sve učestalije.
Ovi simptomi su karakteristika našeg vremena i manifestacija gubitka socijalne topline i empatije, ali oni rijetko imaju organsko porijeklo. Organski u smislu medicinske dijagnoze i liječenja koje proizilazi iz ovog. Nažalost, upravo takvi ljudi su ono za čim je današnja medicina u potrazi –
medikalizacija (Medikalisierung).
Ponekad dolazi do poboljšanja simptoma kroz podršku od terapeuta – riječ placeboefekat, što rezultira da pacijent vjeruje u djelotvornost terapije. I na taj način su stvorena mišljenja koja je teško promjeniti. Uz sve to dolazi još nedostatak znanja ljudi, tako da većina dok čitaju zaborave, da sve što na internetu piše je potpuno iskrivljena negativna selekcija, jer jedno pravilo se može uočiti, a to je da zadovoljni ništa ne postavljaju odnosno ne pišu! Od milijardu ljudi koji imaju amalgamske plombe ništa ne čujemo, ali zato čujemo samo o onima koji imaju problem, bez obzira na vrstu problema. Ako ste mladi i imate novca za indirektne ispune, onda preporučujemo indirektne ispune kao npr.inlej. Ako promjenite tehniku četkanja, odnosno navike oralne higijene, a pri tom stomatolog odradi dobar posao, onda će takav inlej moći desetljećima služiti. Cilj je da se na zubu što manje brusi i radi- zašto? Kod svakog brušenja na zubu se povećava rizik oštećenja zubnog živca, a samim time i potreba za terapijom zubnog korijena. Ako ste npr.student i nemate mnogo novca, a pri tome punjenja nisu velika i leže u bočnom dijelu, onda je amalgam definitivno pravi izbor za vas.
Pomoću interdentalnog drvenog klina, koji matricu fiksira na zub, možemo napraviti dobre kontaktne tačke ka susjednom zubu. Amalgam u mekom stanju se pomoću specijalnih instrumenata pritisne u zubni kvar. Već prilikom punjenja počinje da tvrdne, tako da stomatolog pomoću insrumenata odmah izrađuje morfologiju zuba. Svako amalgamsko punjenje bi trebalo sljedeći dan da se polira, čime površina postaje glatka i tako inhibira stvaranje plaka.

Kompozitna punjenja
Kompozitna punjenja se često nude kao alternativa za amalgamska punjenja, iako u stvari i nisu alternativa. Do danas ne postoji kompozitni ispun koji je odobren od strane proizvođača za bočne zube, gdje se javlja veća sila žvakanja. Naglasak je na „sila žvakanja“. Ako je kompozitno punjenje izloženo većim silama žvakanja, oslobađaju se supstance koje oštećuju zubni živac tako da je liječenje zubnog korijena uobiočajni rezultat. Najčešće pacijenti ništa ne primjete, samo se neki žale na osjetljivost danima/sedmicama/mjesecima nakon ispuna na toplo/hladno ili pritisak. Ovo je obično znak da zubni nerv izumire. Mnogi pacijenti se zavaravaju bijelim ispunima- riječ „Bio“ i plate još nešto više da bi dobili bijelu plombu. Znači kompozit je dobar materijal za punjenje u dijelu gdje zvačne sile nisu jake, i kada punjenje nije preduboko. Nedostatak kompozitnih punjenja u odnosu na amalgame je da su daleko više skloniji greškama pri obradi. Prilikom stavljanja kompoziitnog ispuna trebao bi se koristiti koferdamom (gumena membrana), jer samo tako je apsolutna suhoća zagarantovana. Još jedan važan kriterij prilikom punjenja sa kompozitom je prijanjanje za zub – takozvano vezivanje (Bonding).

Dentalni cementi
Postoji niz različitih cemenata, koji se koriste kao zubno punjenje. Budući da se cementi vrlo brzo isperu, koriste se najčešće kao provizorno riješenje. Trajnost ovih materijala ovisi o vrsti cementa i leži između nekoliko dana i nekoliko mjeseci. Većina ovih cementnih ispuna su bijele ili sive boje i poprilično dobro podnošljivi za zub.

Kompomeri
Kompomeri su mješavina kompozita i glasionomer cementa. Oni kombiniraju prednosti oba, naime dobra kompatibilnost zuba, prijanjanje cementa i trajnost kompozita. Kompomeri mogu držati do 5 godina, a pored toga oslobađaju fluoride kao i glasionomer cementi, što inhibira nastanak karijesa. Materijalna svojstva kompomera su superiornija od onih kod glasionomer cementa, ali oni ne postižu materijalna svojstva kompozitnih materijala. Budući da su kompomeri bijele boje, lako se mogu zamjeniti s kompozitnim punjenjima, ali stručnjaci će prepoznati ova punjenja po većoj hrapavosti površine. Kompomeri kao i glasionomer cementi, su dobra punjenja kod mliječnih zuba zbog osobina materijala. Površina zuba mora biti kao kod kompozita posebno pripremljena.

Staklenoionomerni cementi SIC (Glasionomer cementi)
Glasionomer cementi se razlikuju po dobrom prijanjanju na površini zuba. Još jedna prednost ovog cementa je da može biti obrađen i u vlažnom okruženju, kao što je i prvobitno razvijen za stomatološke tretmane u zemljama trećeg svijeta. Na tržištu postoje također smolom modificirani staklenoionomerni cementi, koji su najčešće aktivirani s plavim svijetlom. Glasionomer cementi se najčešće koriste za lijepljenje krunica, a i kao punjenje kod djece budući da oslobađaju fluoride više od kompomera. Ovo punjenje može trajati i do 5 godina, ovisno o veličini punjenja i opterećenju zuba. Posljednje dvije vrste punjenja, glasionomer cementi i kompomeri mogu se koristiti kod odraslih kao privremeno rješenje dok ne bude moguća zamjena na indirektne ispune. Kao „trajno rješenje“ nisu pogodni.

Indirektni ispuni

Ova punjenja su podijeljenja prema materijalu na zlatne inleje, keramičke inleje i titan inleje. Ovisno o veličini razlikujemo inleje i onleje. Neki stomatolozi naplate cijenu neovisno o veličini, drugi pak ovisno o veličini i/ ili materijalu ispuna. Svi ovi materijali pri dobroj izvedbi mogu služitidesetljećima.
Kod zlatnog inleja se treba obratiti pažnja na preparaciju, s druge strane kod keramičkog na adhezivnu tehniku. Ako vaš stomatolog godinama radi zlatne inleje, a vi te želite, onda ste sigurno u dobrim rukama. Ono što je bitno jeste da s vašim doktorom otvoreno razgovarate. Samo na taj način ćete dobiti vaše „idealno punjenje“.
Iznova i iznova čitamo na internetu u vezi alergije na dentalne materijale. U većini slučajeva, međutim, se ne radi o alergiji, već o normalnoj reakciji zubnog mesa na npr. loše urađene plombe. Kod labave ili prevelike plombe koje imaju marginalnu pukotinu, mogu se sakupljati ostaci hrane, koje ne možemo otkoniti. Tako dolazi do bakterijske kolonizacije s posljedicama krvarenja i oticanja zubnog mesa.
Ako dođe do oštećenja zubnog mesa, koje također nema nikakve veze sa alergijom, već s drugim razlozima koji bi bili: veće oštećenje dentina zbog velikih ispuna, prečesto brušenje zuba, premalo hlađenje, otvaranje zubnog živca u okviru stavljanja zubne plombe, kao i kombinacije. Ako liječenje zubnog kanala nije adekvatno urađeno, može izazvati upalu apeksa nakon sedmica/mjeseci/godina.
Za alergijske reakcije trebamo imunološki sustav, a stomatološki ispuni nisu uglavnom u dodiru sa imunološkim sustavom. Klasične alergije su označene kroz sistemske reakcije. Tako osoba alergična na pčelinje ubode, ujedom na nožni palac će imati reakciju na cijelom tijelu kao što su problemi sa cirkulacijom, respiratorni problemi itd.
Mnogo rijeđe su kontaktne alergije koje su uglavnom ograničene na okolno područje, kao što je osip na kosi uzrokovan od nakita s niklom kod alergije nikla. Kontaktna alergija u ustima se odlikuje peckanjem u ustima kao i difuzno naticanje zubnog mesa. Nažalost, moguće je da kompozitni ispuni dovedu do takve reakcije, ali koja nije na alergijskoj već na toksičnoj bazi.

Najbolje punjenje je ustvari nikakvo punjenje
Zubni plak mora svaka 24h biti 100% uklonjen. To se obično 2x dnevnim četkanjem, koncem za zube, i/ili oralnim irigatorom.